Izvorišta
Na području grada Ogulina te općina Josipdol, Plaški i Saborsko nalazi se osam izvorišta koja su zahvaćena za potrebe javne vodoopskrbe. To su: izvorište Zagorska Mrežnica u Ogulinu, izvorište Zdiška u Turkovićima, izvorište Kosanović Vrelo u Krakarskom polju, izvorište Bocino Vrelo u Josipdolu, izvorište Dretulja te izvorišta Ljeskovo Vrelo, Studeno Vrelo i Komadinovo Vrelo u Plaškom, izvorišta Točak i Čevrkalo u Saborskom te izvorište Malo Vrelo u Ličkoj Jesenici.
IZVORIŠTE ZAGORSKA MREŽNICA (OGULIN)
Izvor Zagorske Mrežnice je najveći prirodni krški izvor u bližoj okolici Ogulina. Nalazi se oko 8 km južno od grada Ogulina, u naselju Desmerice. Za potrebe javne vodoopskrbe okolnih naselja, izvor je zahvaćen 1955. godine s tada dostatnih 56 l/s. Naknadno je mreža još proširena i na sustav su priključeni i potrošači u okolnim gravitirajućim naseljima tadašnjeg vodoopskrbnog sustava. Izgradnjom HE Gojak, odnosno akumulacijskog jezera Sabljaci, potaknuta je izgradnja i značajno proširenje vodoopskrbne mreže, čime rastu i potrebe za količinom crpljenja na samom izvorištu. Izvršena je značajna rekonstrukcija samog vodoopskrbnog sustava. Proračunom je određena potrebna količina crpljenja od 120 l/s, odnosno dvostruka količina u odnosu na početno razdoblje. U crpnoj stanici su ugrađene tri crpke kapaciteta 92 l/s.
| IZVOR ZAGORSKA MREŽNICA | CS ZAGORSKA MREŽNICA |
 |
 |
| VS KOLIĆI | VS STABARNICA |
 |
 |
| VS GAVANI | VS RAZDOLJE |
 |
 |
IZVORIŠTE ZDIŠKA (OGULIN)
Izvorište Zdiška u Turkovićima Ogulinskim nalazi se u slivu Gornje Dobre, koja je prije izgradnje sustava HE Gojak prirodno ponirala u Đulinom ponoru u Ogulinu. Pokriva vodoopskrbu zapadnog dijela grada Ogulina i prigradskih naselja. Izvorište je zahvaćeno za potrebe javne vodoopskrbe već 1847. godine i činilo je osnovu Ogulinskog vodovoda do zahvata Zagorske Mrežnice. Već u početku, izvorište Zdiška je bilo zahvaćeno s oko 15 l/s, što je bilo dostatno za tadašnje potrebe Ogulina. I danas se izvor crpi s istom količinom. Vodopravnom dozvolom iz 2000. godine dozvoljeno je crpljenje od maksimalno 16 l/s, odnosno do maksimalno 504.576 m3/godinu. Crpna stanica se nalazi uz sam krški izvor. U crpnoj stanici su ugrađene dvije crpke kapaciteta 15 l/s.
| CS TURKOVIĆI I IZVOR ZDIŠKA | VS TURKOVIĆI |
 |
 |
IZVORIŠTE KOSANOVIĆ VRELO (DREŽNICA)
Izvorište Kosanović Vrelo nalazi se na rubu Krakarskog polja. Kaptažni zahvat je izveden bunarski u glavnoj pukotini iz koje je prirodno izvirala voda. To je napravljeno s ciljem povećanja kapaciteta crpljenja tijekom sušnih razdoblja. Kapacitet crpilišta je oko 5 l/s, što je dovoljno za zadovoljenje potreba vodoopskrbe naselja uz cestu D-32. U crpnoj stanici je ugrađena jedna crpka kapaciteta 7 l/s.
| CS KRAKAR I IZVOR KOSANOVIĆ VRELO | VS SAMOZID |
 |
 |
IZVORIŠTE BOCINO VRELO (JOSIPDOL)
Izvorište Bocino Vrelo pojavljuje se ispod brda Podveljun koje se može smatrati istočnim završetkom planinskog masiva Velike Kapele. Kaptirano je 1951. godine, a rekonstruirano 2021. godine. Izdašnost izvora je od 28–56 l/s. Vodopravnom dozvolom iz 2000. godine dozvoljeno je crpljenje od maksimalno 30 l/s, odnosno do maksimalno 946.080 m3/godinu. U crpnoj stanici su ugrađene dvije crpke kapaciteta 20 l/s.
| CS BOCINO VRELO I IZVOR BOCINO VRELO | VS JOSIPDOL |
 |
 |
IZVORIŠTA DRETULJA TE STUDENO, LJESKOVO I KOMADINOVO VRELO (PLAŠKI)
Dretulja je ponornica u Ogulinsko-plaščanskoj dolini, na granici Like i Gorskog kotara. Dretulja glavninu svoje vode dobiva od ponornica Jaruge i Stajnice, koje teku na jugozapadnoj strani Male Kapele. U zaleđu izvora Dretulje nalaze se hidrološki izrazito propusne stijene koje lako propuštaju oborinske vode u podzemlje. Voda na izvoru Dretulje je bistra, svježa i brzo protječe. Voda izbija na površinu pod pritiskom, tvoreći rijeku koja ponire u naselju Janja Gora. 1900. godine na izvorištu Dretulja izgrađen je vodoopskrbni sustav za potrebe željeznice, te se tim sustavom opskrbljivalo područje od Plaškog do Josipdola. Kako postojeći vodovodni sustav nije mogao pratiti rastuće potrebe na vodi, prišlo se 1961. godine kaptiranju izvora Komadinovo Vrelo, Ljeskovo Vrelo i Studeno Vrelo čime se kapacitet povećava na oko 14,5 l/s. Sustav je izgrađen kao gravitacijski bez potrebe za korištenjem električne energije.
| CS DRETULJA I IZVOR DRETULJA | VS GRADINA |
 |
 |
| VS KOSANJAK | |
 |
IZVORIŠTE MALO VRELO (LIČKA JESENICA)
Rječica ima dva izvora, Veliko i Malo Vrelo ispod Male Kapele. Veliko Vrelo nalazi se na 540 metara nadmorske visine, oko 3 kilometra jugozapadno od naselja Saborsko. Nakon oko 2 kilometra toka s lijeve strane utječe pritok iz Malog Vrela. Malo Vrelo nalazi se oko 300 metara ispod pruge Zagreb – Split. Duljina toka od Malog Vrela do ušća u glavni tok rijeke je 700 metara. Jesenica je krška ponornica. Lička Jesenica je vrlo čista i pitka uzduž cijeloga toka. Lička Jesenica bogata je slatkovodnom ribom kalifornijskom pastrvom, koja također svjedoči o izuzetno čistim i brzim vodama ove rječice. Nekada je Jesenica bila bogata i riječnim rakovima. Do 1980-ih godina mogli su se vidjeti i na kraju njezinog toka, dok danas manji broj račića obitava u gornjem toku rijeke. U crpnoj stanici su ugrađene dvije crpke kapaciteta 7 l/s.
| CS LIČKA JESENICA I IZVOR MALO VRELO | VS LIČKA JESENICA |
 |
 |
IZVORIŠTA TOČAK I ČEVRKALO (SABORSKO)
Izvori Točak i Čevrkalo locirani su oko 1,2 km jugozapadno od Saborskog. Vodoistražni radovi su pokazali da najučestaliji kapacitet iznosi 2-4 l/s za Točak i 6-10 l/s za Čevrkalo. 1999. godine izgrađen je vodo zahvat izvora Točak i Čevrkalo. U crpnoj stanici ugrađene su dvije crpke kapaciteta 7 l/s.
| CS TOČAK I ČEVRKALO | VS ALAN |
 |
 |